Home Pacijenti Saveti neuroloških sestara Preporuke za ishranu tokom primene lekova iz grupe kortikosteroida
Preporuke za ishranu tokom primene lekova iz grupe kortikosteroida

Šta su kortikosteroidi?

Kortikosteroidi su lekovi koje zovemo steroidnim  hormonima. To su sintetički proizvedeni hormoni i koriste za lečenje različitih patoloških stanja kod ljudi. Dele se na Glukokortikoide i Mineralokortikoide, a priridni glukokortikoid  je kortizol koji luči nadbubrežna žlezda.
Mogu se primeniti lokalno u vidu aerosola-  inhalirati, krema za kožu , kapi za oči iili nos, davati  u vidu tableta, lokalno u zgobni prostor , intravenski i intramuskularno.
Lekovi iz grupe kortikosteroida koji se u većini slučajeva koriste u neurologiji su : Nirypan, Dexason, Lemod solu. Lemod depo, Pronizon, Hidrokortizon, Diprophos i dr.

Kako kortikosteroidi  deluju na organizam?

Glukokortikoidi imaju dejstvo na metabolizam glukoze, proteina i masti, a takođe i dugoročno prilagođavanje organizma na stresne situacije.
Mineralokortikoidi učestvuju u regulaciji koncentracije elektrolita u organizmu (natrijum, kalijum), a glavni predstavnik je aldosteron, hormon koji pojačava resorpciju natrijuma u bubrežnim kanalićima i izbacivanje kalijuma u urin.
Na imunološki sistem deluju ubrzo nakon davanja, koriste za postizanje brzog kliničkog poboljšanja pre nego što počnu da deluju drugi lekovi. Kortikosteroidi se koriste za lečenje inflamatornih i autoimunih poremećaja. Oni poboljšavaju  stanje imunološkog odgovora.
Pored značajnih terapijskih efekata koje imaju, mogu dovesti  i do pojave većeg broja neželjenih efekata, posebno kada se dugotrajno uzimaju. Njihova upotreba van nadzora lekara može dovesti do neželjenih reakcija, jer deluje hormonski, pretežno u pogledu adrenalina (poremećaj adrenalina može izazvati srčane smetnje). Zato se primenjuju u samo u težim slučajevima, i obično terapija traje relativno kratko uz nadzor lekara.

Zašto je važno voditi računa o količini soli u hrani, dok ste na kortikosteroidnoj terapiji?

Ukoliko su  vam propisani lekovi iz grupe kortikosteroida, potrebno je da smanjite količinu soli u ishrani.  Svi kortikosteriodi utiču na metabolizam ugljenih hidrata, proteina i lipida, kao i na balans vode  i elektrolita. Previše soli pojačava osećaj žeđi kao i količinu tečnosti u organizmu što može dovesti do pojave edema (otoka ) kao i povišenog krvnog pritiska.

Korisni saveti :

  • Prilikom kuvanja deo soli zamenite biljnim začinima : peršun , biber, ren, beli i crni luk, aleva paprika, bosiljak mirođija, đumbir , limunov sok, ...
  • Eksperimentišite sa začinima, prelistajte neki kuvar i uživajte u novim ukusima.
  • Sklonite slanik sa stola.
  • Ne koristite vegetu, začin C i slične gotove začine.
  • Izbegavajte kupovinu i korišćenje prerađene hrane i gotovih proizvoda kojima je dodata so.
  • Prilikom kupovine gotovih proizvoda, pročitajte njihov sastav i dajte prednost priozvodima bez dodate soli.
  • Izbegavajte kioske sa brzom hranom.
  • Na, poslu, na izletu konzumirajte hranu koja je spremljena kod kuće( sendvič, salata, pita, proja i sl.) ili kupiti voće, jogurt, voćni sok, integralnu kiflu.
  • Umesto konzerviranog  povrća (kiseli kupus, turšija, kiseli krastavci, konzervirana cvekla i sl), koristite sveže i smrznuto povrće kojeg sada ima u izobilju i tokom zimskih meseci.
  • Koristiti što manje suhomesnatih proizvoda, a za večeru ili doručak možete uzeti komad mesa od ručka, zatim jaje ili pak neslani sir.
  • Umesto hleba koji je često slan, u nekom obroku u toku dana koristite zamene za hleb : pirinač, krompir, pahuljiceod žitarica, kuvane žitarice, kačamak ili peciva bez soli.

Zašto je važno uzimati tablete za zaštitu od stomačnih tegoba ?

Uz primenu kortikosteroida neophodno je uzimati terapiju za zaštitu stomačnih tegoba.Uzimati ih uz hranu. Preporučuje se dijetalna ishrana, bogata proteinima, sa smanjenim unosom ugljenih hidrata i količine soli.

Ukoliko imate gorušicu ili druge simptome gastroezofagealnog refluksa:

  • Izbegavajte velike masne obroke.
  • Nemojte jesti 3-4 sata pre odlaska na spavanje.
  • Izbegavajte pušenje, alkohol i kafu.
  • Neposredno posle obroka, odmorite se u uspravnom položaju i izbegavajte savijanje i intezivne fizičke aktivnosti posle obroka.
  • Izbegavajte kiselu i jako začinjenu hranu.
  • Uzmite 3-5 manjih obroka u toku dana.

Kako reagovati  ako dođe do pojačanog apetita?

  • Lekovi iz grupe kortikosteroida mogu uzrokovati pojačan apetit i porast telesne mase.
  • Trudite se da u ishrani koristite puno povrća i voća.
  • Konzumirajte umerene količine proizvoda od celog zrna žita, mršavih mesa i ribe,mlečnih proizvoda sa smanjenim sadržajem masti i biljnih ulja.
  • Hranu pripremajte kuvanjem, kuvanjem na pari, dinstanjem, pečenjem u rerni. Namirnice nemojte pržiti ni pohovati.
  • Izbegavajte proizvode od belog brašna, masna mesa i mesne prerađevine, mlečne proizvode sa velikim procentom masti, punomasne sireve i namaze, slatkiše, grickalicei sokove.
  • Ukoliko primetite da naglo dobijate na težini obratite se svom lekaru koji će Vas uputiti u Savetovalište za ishranu.

Kako utiču kortikosteroidi na nivo šećera u krvi?

  • Kortikosteroidi imaju snažan uticaj na pojačano stvaranje ugljenih hidrata u    organizmu, a mogu uticati na lošiju regulaciju nivoa šećera u krvi. Neophodno je da se iz ishraane isključe namirnice koje su bogate ugljenim  hidratima.
  • Ukoliko dođe do porasta nivoa šećera u krvi, obratite se svom lekaru koji će vas uputiti u Savetovalište za ishranu i gde će Vam biti propisana adekvatna dijeta.

Zašto je bitna nadoknada kalcijuma i kalijuma?

  • Konzumirajte dovoljne količine mlečnih proizvoda jer kortikosteroidi u dugotrajnoj terapiji mogu indukovati ubrzanu osteoporozu, zbog toga ishrana treba da bude bogata mlečnim proizvodima.
  • Takođe je neophodna svakodnevna nadoknada kalijuma u vidu tableta ili kalijum hlorid praška.
 

Ko je online

Imamo 70 gostiju na mreži

Webinari na Internetu

Predvideli smo da se svakog trećeg četvrtka, sa početkom u 12 časova, u mesecu stručnoj i naučnoj neurološkoj javnosti Srbije obrate naši eminentni stručnjaci i predavači sa temama koje su aktuelne i koje zaokupljaju neurološku profesionalnu i istraživačku znatiželju kod nas i u svetu.
Webinari će se održavati u formi kratkih predavanja (20 minuta sa dodatnih 5 minuta za pitanja) u kojoj će auditorijum sačinjavati lekari na specijalizaciji na našoj klinici. Detaljnije na ovom linku.

 

Stručni radovi u periodu od 1981. do 2016.

Spisak stručnih radova zaposlenih na Klinici za neurologiju u periodu od 1981. godine do današnjih dana. Spisak možete pogledati ovde.