Home Pacijenti Priprema pacijenata za pregled Elektroencefalografija (EEG)
Elektroencefalografija (EEG)

Šta je elektroencefalografija (EEG)?

Elektroencefalografija je grafički prikaz električne aktivnosti mozga, koja se registruje preko elektroda postavljenih na površinu glave. Snimanje je neinvazivno (bezbolno) i ne koristi se nikakvo zračenje. Jedini uslov za izvođenje EEG-a je da na površini glave nema svežih povreda, rana ili lokalnih infekcija, zbog čega elektrode ne bi smele da se postave na površinu glave.
EEG snima promene električne aktivnosti mozga koji su posledica elektro-hemijskih i energetskih funkcija nervnih ćelija u stanju zdravlja i bolesti i ne može da prikaže niti misli, emocije, želje niti bilo koju drugu "višu kortikalnu funkciju" mozga.

Kada je korisno raditi EEG snimanje ?

Prvenstveno kod epilepsije i drugih poremećaja svesti. EEG je od značaja i kod encefalitisa, praćenja komatoznih stanja i potvrde moždane smrti, ekspanzivnih intrakranijalnih procesa i cerebrovskularnih bolesti. Zajedno sa "poligrafskim" senzorima je od značaja i za analizu poremećaja spavanja.

Kakva je priprema pacijenta za EEG?

Potrebno je da kosa bude čista, bez laka i gela za kosu. Pre snimanja treba uzeti lagan obrok, jer gladovanje odnosno niži nivo šećera u krvi može uticati na električnu aktivnost mozga.
Pacijent treba da uzme svoju redovnu terapiju nezavisno od snimanja, osim ako nije drugačije naloženo u sklopu dijagnostičkog procesa.
Vrlo važno i korisno snimanje je EEG posle potpuno ili delimično neprospavane noći (EEG posle deprivacije/parcijalne deprivacije spavanja). Cilj ovog ispitivanja je da se pacijent nespavanjem umori i da ujutru zaspi u EEG kabinetu (tokom redovnog radnog vremena kabineta) kako bi se snimila EEG aktivnost u budnosti neposredno pre spavanja, uspavljivanje, EEG u spavanju sa izmenama stadijuma spavanja, kao i budnost posle spavanja. U ovako snimljenom EEG-u se registruje najviše patoloških promena koji mogu da budu od velikog dijagnostičkog značaja kako za dijagnozu epilepsije tako i drugih bolesti mozga.

Kako se izvodi EEG snimanje?

Snimanje se izvodi tako što se na glavu postavi specijalna kapa u koju su ugradjene elektrode ili se elektrode specijalnom supstancom (kolodijum) zalepe za površinu glave. Da bi se obezbedio kontakt izmedju elektroda i poglavine kroz elektrode se ubacuje gel na površinu glave. Snimanje se izvodi u lezecem ili sedećem položaju, zatvorenih očiju, u poziciji koja omogućava mir i opuštanje. Od pacijenta se u toku snimanja traži da na nalog otvari i zatvari oči, da diše duboko nekoliko minuta, a na kraju se oči preko sklopljenih kapaka stimulišu trepćućom svetlošću različitog intenziteta i učestalosti.

Ceo postupak snimanja u budnosti traje oko 20 do 40 minuta, a u spavanju oko 90 minuta.

Kako se završava EEG snimanje?

Posle završetka snimka, pacijentu se skidaju elektrode ili elektrodna kapa sa površine glave, poroznim papirom se skida višak gela sa kose i poglavine. Poželjno je da pacijent češljom (za koji je rečeno da bude donešen) uredi svoju kosu tako da ne može da se po napuštanju EEG kabineta primeti da je bilo kakvo snimanje urađeno.

Video EEG telemetrija

Šta je Video EEG telemetrija?

Video EEG telemetrija predstavlja visoko specijalizovan i tehnološki zahtevan postupak kojim se pacijenti sa epizodičnim poremećajima stanja svesti neprekidno snimaju tokom više dana (najčešće 5 dana). Istovremeno se registruje video i EEG zapis za vreme i van epileptičkog napada. U sobi pacijenta se nalazi video kamera sa širokim uglom snimanja  koja "vidi" pacijenta dok se šeta po celoj sobi. EEG pojačalo se nalazi u maloj kutiji koja je smeštena na kajiš oko struka bolesnika kablom od 10 metara,2 koji je povezan sa utičnicom u zidu. Pacijent može da se kreće u krugu od 10 metara po sobi. Kamera se gasi, a kabl se odvaja od bolesnika, za vreme odlaska u toalet, specifične nege bolesnika i određenih intimnih trenutaka. Zbog potrebe da se ne propusti ni jedan važan trenutak u kome napad može da se registruje, sa pacijentom se napravi dogovor da se ovakvi trenuci skrate što je moguće više.

Da li postoji poseban zahtev bolesniku tokom Video-EEG telemetrije?

Obzirom da je cilj video-EEG da se snime epileptički napadi radi naknadne analize, sa svim neprijatnostima i eventualnim posledicama, pacijentu se pre početka snimanja ceo postupak detaljno objašnjava i traži se da se sa postupkom pismeno saglasi. Posebno se naglašava da je cilj da se napadi snime, zbog čega se oni ne suzbijaju niti skraćuju, ali se zato pacijent brižno nadgleda i intenzivno se sprečavaju komplikacije napada od prvog trenutka kada se uoče.

Kakva je priprema pacijenta za Video EEG telemetriju?

Pacijenti se primaju u bolnicu obično tri dana pre zakazanog snimanja kako bi im se detaljno objasnilo kako izgleda snimanje i da bi se redukovala antiepileptička terapija (kod pacijenata kod kojih je to neophodno ). Cilj ovakvog snimanja je da se registruju epileptički napadi video-EEG tehnikom.
Potrebno je da kosa bude čista, bez laka i gela za kosu. Pacijentima se pre početka snimanja lepe elektrode na površinu glave  kako bi bile čvrsto fiksirane tokom svih dana snimanja.

Koje aktivnosti pacijenti mogu da obavljaju za vreme boravka u jedinici za Video EEG telemetriju?

Kako bi se sprečile komplikacije napada, pacijentima se za vreme boravka u jedinici za Video EEG telemetriju  savetuje da najveći deo vremena provode u krevetu , zaštićeni ogradicama. Neprekidno tokom 24 h pacijenti se nalaze pod budnim nadzorom sestara i lekara, dok se videom snima ponašanje bolesnika, mikrofonom zvuci, a EEG-om električna aktivnost mozga. Ova tri signala su sinhronizovana preko posebnog uređaja. Za sve to vreme mogu da primaju posete i obavljaju sve one aktivnosti koje ne zahtevaju udaljavanje iz sobe (mogu da čitaju, slušaju muziku, gledaju TV, razgovaraju i sl. ).
Po završenom snimanju skidaju se elektrode sa glave, vraća se ranija ili nova/korigovana terapija i pacijenti odlaze na bolničko odeljenje gde se obavljaju druga neophodna snimanja i pregledi.

Za dodatne informacije kontaktirati osoblje na tel 011- 306-42-00 , lok.42-46, 42- 62, 42- 52, koje čine:

  • Prof.dr Dragoslav Sokić
  • Prim dr sci.med Slavko Janković
  • Doc .dr Nikola Vojvodić
  • Ass. Mr.sci.med Aleksandar Ristić
  • Vms. Slađana Kojić
  • Vms. sestra Zorica Ružević
  • med. sestra Vera Zečević
  • med. sestra tehničar Vladimir Miličević

 

 

Ko je online

Imamo 43 gostiju na mreži

Webinari na Internetu

Predvideli smo da se svakog trećeg četvrtka, sa početkom u 12 časova, u mesecu stručnoj i naučnoj neurološkoj javnosti Srbije obrate naši eminentni stručnjaci i predavači sa temama koje su aktuelne i koje zaokupljaju neurološku profesionalnu i istraživačku znatiželju kod nas i u svetu.
Webinari će se održavati u formi kratkih predavanja (20 minuta sa dodatnih 5 minuta za pitanja) u kojoj će auditorijum sačinjavati lekari na specijalizaciji na našoj klinici. Detaljnije na ovom linku.

 

Stručni radovi u periodu od 1981. do 2016.

Spisak stručnih radova zaposlenih na Klinici za neurologiju u periodu od 1981. godine do današnjih dana. Spisak možete pogledati ovde.