Home Pacijenti Saveti neuroloških sestara Saveti medicinskih sestara vezano za obolele od demencije – kako pomoći pacijentu i staratelju
Saveti medicinskih sestara vezano za obolele od demencije – kako pomoći pacijentu i staratelju

Koja je osnovna uloga medicinske sestre u Centru za poremećaj pamćenja i demencije?

Sestrinski rad obuhvata rad sa porodicom i negovateljima u cilju pružanja praktičnih saveta oko nege obolelog, informacija o bolesti i savetima za poboljšanje kvaliteta života za pacijente sa demencijom.
Pored toga medicinska sestra obavlja i tehnički deo posla, koji se tiče koordinaciije rada Centra, zakazivanja neuropsihološkog testiranja, uzimanja uzoraka krvi za analize i određenih testiranja koja se odnose na funkcionalnu očuvanost pacijenta koji boluje od demecije i na kvalitet života pacijenta i negovatelja.

Kako se može pomoći porodici i pacijentu?

Saznanjem da vaša bliska osoba boluje od demencije, susretaćete se sa raznim fazama bolesti i promenom ponašanja obolelog. Uz redovne kontrole i terapiju bolest se može ublažiti, usporiti i kontrolisati. Porodica će biti upućena sa napredovanjem bolesti i njenim pogoršanjima, kao i pogoršanje bolesti tokom infekcije i drugih somatskih stanja.
Tokom vremena se smanjuje komunikacija i otežava svakodnevno funkcionisanje.
Kontinuiranim praćenjem kod specijaliste neurologa za tu oblast, na osnovu stadijuma bolesti i rezultata, oboleli od Alchajmerove bolesti će moći da dobije predlog za ostvarivanje pomoći od socijalnog osiguranja za tuđu negu i pomoć.

Kakav treba da bude odnos porodice prema pacijentu?

Briga za obolelog od Alchajmerove demencije ima snažan uticaj na svaki aspekt svakodnevnog života negovatelja, gledajući kako se vremenom sećanja i uspomene vaše drage osobe brišu. Održavanje emotivnog i fizičkog kontakta su od ključnog značaja. Nije preporučljivo menjati životnu okolinu (selidba, promena enterijera), zbog moguće pojave kofuznosti prostorne i vremenske orjentacije .
Problem sa pronalaženjem reči, blaga konfuzija, čak i neprimereni ispadi koji ranije nisu bili mogući postaju deo bolesti. Tokom bolesti kada reči počnu da se brišu iz sećanja, neverbalna komunikacija će biti od velike važnosti. Prilagođavanje na novu realnost nije lako. Pacijenti mnogo komuniciraju kroz gestikulacije, izrazom lica, disanjem, držanjem tela, kontaktom očima pa je jako važno da to porodica prepozna i prihvati kao način govora.

Kako se brinuti o obolelom od Alchaimerove bolesti, a ne zapostaviti sebe i svoje obaveze?

Saznanje da ste se uhvatili u koštac sa Alchajmerovom bolesti i da gledate voljenu osobu koja ima problem sa pamćenjem, orjentacijom, zaboravnošću, da pokazuje neprikladno ponašanje, halucinacije, paranoju ili nasilno ponašanje, izaziva veliki osećaj tuge. Morate biti oprezni za bezbednost obolelog u kući, kao i mogućnost da dementna osoba odluta. Od velikog značaja je da ima neku identifikaciju uvek na sebi ( npr.narukvica sa ličnim podacima).
Od velike važnosti je pomoći osobi da očuva dostojanstvo, da ima osećaj topline i sigurnosti. Komunikaciju treba prilagoditi stadijumu bolesti, izbegavati stresogene činioce, ne kritikovati, prilagoditi prostor u kome boravi. Ustaliti svakodnevne rutine lične higijene, podsticati samostalno oblačenje kao i samostalno hranjenje i unošenje tečnosti, ishranu prilagoditi stadijumu bolesti ( kod otežanog gutanja davati kašastu hranu). Vremenom će kod vas dolaziti do smene emocija, kao što su tuga, krivica, bes, šok...
Morate planirati vaše vreme i ne smete zapostavljati vaše obaveze.

Starački dom, da ili ne?

Kada porodica nije više u mogućnosti da se stara o obolelom i ne može da pruži adekvatnu negu, informisati se o uslovima doma za stara lica koja podržava socijalno osiguranje ili ako porodica finansijski to može da podnese, onda je dom za stara lica pravi izbor. Osobi će biti pružena adekvatna stručna nega koju Vi možda niste bili u situaciji da pružite. Pri izboru doma, Vi treba da budete neko ko će doneti odluku šta je najbolje za vašu obolelu osobu. To ne znači da više nećete biti uključeni u njihovu negu i brigu. Pri smeštanju pacijenta u takvu institucuiju mora se imati u vidu, obzirom da pacijent više nema mogućnost da obrađuje informacije kao ranije, prilikom promene mesta stanovanja može doći do povećanja konfuzije, dezorjentisanosti, čak i agresivnosti. Zato je bitno, ukoliko se odlučite da Vašeg bližnjeg smestite u dom, to uradite na vreme, dok on može da shvati šta se dešava i da razume nove okolnosti.

II

DA LI GUBITAK MEMORIJE ZNAČI I POČETAK DEMENCIJE?

Ako sve češće imate problem sa pamćenjem, da li se treba zabrinuti?

Neke bolesti mogu biti uzrok zaboravljanja i mogu imati simptome demencije , zato je preporuka je da se osoba koja ima problem detaljno ispita radi postavljanja prave dijagnoze od strane specijaliste za tu oblast.

Koji su znaci i simptomi koji ukazuju da je potrebno ispitivanje u vezi zaboravnosti?

Kada imate problem sa zaboravljanjem, koji se manifestuje oštećenjem novog učenja pamćenja, problemima sa govorom dezorjentacijom u vremenu i prostoru, smanjenom sposobnosti procene, problemima sa logičnim razmišljanjem, promenama raspoloženja i ponašanja, gubitkom motivacije i teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Kada zaboravljanje postane učestalo gde se možete javiti na pregled?

Centar za poremećaje pamćenja i demencije koji se nalazi na Klinici za neurologiju, tel 3650-105.

Koji se pregledi obavljaju u Centru za poremećaje pamćenja i demencije radi postavljanja dijagnoze?

Rad u Centru obuhvata ambulantni rad, savetovanje za obolele i porodicu, kao i mogućnost ispitivanja putem dnevne bolnice.
Na osnovu pregleda, specijalista neurolog za tu oblast upućuje pacijeta na detaljnije ispitivanje u dnevnu bolnicu. Tada smo u mogućnosti da obavimo testiranje neuropsihološkim testovima, skener glave, ultrazvuk krvnih sudova vrata, analize krvi i lumbalne punkcije, pet scan i magnetnu rezonancu. Šta će od dostupnih analiza biti odrađeno, odluka je nadležnog lekara specijaliste za tu oblast.

Šta je potrebno za prvi pregled?

Za prvi pregled u Centru za poremećaj pamćenja i demencije, neophodno je zakazati termin preko „IZIS“elektronskog sistema kod nadležnog lekara, tj. izabranog lekara u Domu zdravlja.
Neophodno je imati overenu zdravstvenu knjižicu,uput i zakazan termin.

 

Ko je online

Imamo 50 gostiju na mreži

Webinari na Internetu

Predvideli smo da se svakog trećeg četvrtka, sa početkom u 12 časova, u mesecu stručnoj i naučnoj neurološkoj javnosti Srbije obrate naši eminentni stručnjaci i predavači sa temama koje su aktuelne i koje zaokupljaju neurološku profesionalnu i istraživačku znatiželju kod nas i u svetu.
Webinari će se održavati u formi kratkih predavanja (20 minuta sa dodatnih 5 minuta za pitanja) u kojoj će auditorijum sačinjavati lekari na specijalizaciji na našoj klinici. Detaljnije na ovom linku.

 

Stručni radovi u periodu od 1981. do 2016.

Spisak stručnih radova zaposlenih na Klinici za neurologiju u periodu od 1981. godine do današnjih dana. Spisak možete pogledati ovde.