Izveštaj sa KME - Neuroanatomija za anatoma, neurologa i neurohirurga |
Klinika za neurologiju je uz pomoć farmaceutske kuće Medis organizovala u Vršcu u Vili Breg
kurs kontinuirane medicinske edukacije pod nazivom „Neuranatomija za anatoma, neurologa i neurohirurga“. Predavači su bili Prof. dr Slobodan Malobabić, Prof. dr Aleksandar Maliković, Prof. dr Dragoslav Sokić, Prof. dr Jelena Drulović, Doc. dr Šarlota Mesaroš, Doc. dr Vladimir Baščarević i As. dr Aleksandar Ristić. Kurs je pohađalo 60 polaznika iz Srbije, među kojima je bilo 15 lekara na specijalizaciji sa Klinike za neurologiju KCS u Beogradu. Kurs je zamišljen da predstavi mozak obrnutim redom od uobičajeno primenjivanog u nastavi anatomije. Prvo je predstavljena anatomija moždane kore, pa bele mase mozga, a onda su prikazani anatomija talmusa i talamakortikalnih veza, senzornog, vizuelnog, motornog sistema, hirurška anatomija korteksa i komorskog sistema, kao i direktno mapiranje elokventnih zona korteksa tokom budne kraniotomije. Evaluacija slušalaca je pokazala da je kurs bio pravi zgoditak i da je prevazišao sva (inače velika) očekivanja. Neuroanatomija predstavlјa početnu nauku kojom se ulazi u svet neurologije i neurohirurgije, u istraživačkim godinama stručnjaka oruđe za utvrđivanje normalne i izmenjene funkcije u bolestima, a u zrelim i kasnim godinama istraživanja mesto i metod na kome se konceptualizuju ideje i hipoteze o funkciji dela mozga upravo na osnovu anatomske strukture. Anatomija mozga je direktno uslovlјena genetskim kodom i evolucijom nervnog sistema i postoji bliska povezanost strukture i funkcije. Ipak pojedini fenomeni ne mogu da se shvate bez uklјučivanja brzih puteva povezivanja pojedinih regiona kako unutar iste hemisfere tako i u između leve i desne hemisfere. Centralni sulkus deli mozak na prednji (frontalni) i zadnje (parijetalni i okcipitalni) moždane režnjeve dok lateralna (Silvijeva) fisura odvaja slepoočni režanj (donji) koji je u zadnjem delu široko povezan sa parijeto-okcipitalnim regionom. Unutar svakog režnja postoje nabori (girusi ili vijuge), udublјenja (sulkusi) i pukotine (fisure). Unutar bele mase hemisfera postoje dva „autoputa“ kojima prednji i zadnji delovim mozga komuniciraju: gornji i donji longitudinalni fascikulus. Lučni fascikulus povezuje govorne zone u temporalnom i frontalnom režnju dominantne hemisfere, a mali lučni putevi pojedine susedne i udalјene giruse među sobom. Korpus kalozum, komisura forniksa, prednja i zadnja komisura i komisura habenule spajaju levu i desnu hemisferu u skladnu i koordinisanu celinu. Talamus filtrira svaki senzitivni ulaz u mozak, posreduje mnoštvu integrativnih funkcija a u talamo-kortikalnim oscilatornim krugovima moduliše aktivnost celog korteksa. Senzorni putevi pojedinačnih modaliteta (vid, sluh, ukus i miris) čine dodatne ulaze za draži čija obrada stvara iskustva, misaone predstave, govornu ekspresiju, ideje, želјe, emocije, volјnu aktvnost, planiranje, shvatanje, predviđanje, samokontrolu, moral, etičko prosuđivanje, i motorni ili drugi odgovor. Mozak je strukturno obmotan oko komorskog sistema čijim sadržajem, likvorom je preplavlјen. Očuvane struktura i funkcija likvorskih puteva omogućavaju normalno funkcionisanje mozga u svim drugim sferama. Na kraju će biti predstavlјen model kontrole širenja epileptičkog napada mehanizmima počevši od nivoa subcelularnih struktura, preko organizacije sinapsa i načina organizacije malih mreža, povezivanja lokalnih i udalјenih grupa neurona u kompleksne sistemske mreže, interakcije pojedinih anatomskih regiona kao agregata, do međusobne komunikacije izlaznih struktura mozga preko bazalnih ganglija koje kontrolišu odlazak signala do jedara kranijalnih nerava i motornih neurona kičmene moždine koji posreduju finalnu ekspresiju epileptičkog napada na način kako ga preko kliničke semiologije posmatrač vidi, a pacijent doživi. Mehanizmi dejstva antiepileptičkih lekova interreaguju sa mehanizmima iktogeneze i terminacije napada u različitim oblicima. Program Kontinirane edukacije „Neuroanatomija za anatoma, neurologa i neurohirurga“ 01. Prvi dan, posle podne (08.06.2018. 17,00-19,30) 17,00-17,10 17.10-17.50 17,50-18.30 18,30-19,10 02. Drugi dan, pre podne (09.06.2018. 10,00-13,30) 10,00-10,40 10,40-11,10 11,10-11,50 12,00-12,40 12,40-13,20 03. Drugi dan, posle podne (09.06.2018. 15,00-18,00) 15,00-15,40 15,40-16,30 16,30-17,10 17,10-18,00 18,00-18,30 |
Predvideli smo da se svakog trećeg četvrtka, sa početkom u 12 časova, u mesecu stručnoj i naučnoj neurološkoj javnosti Srbije obrate naši eminentni stručnjaci i predavači sa temama koje su aktuelne i koje zaokupljaju neurološku profesionalnu i istraživačku znatiželju kod nas i u svetu.
Webinari će se održavati u formi kratkih predavanja (20 minuta sa dodatnih 5 minuta za pitanja) u kojoj će auditorijum sačinjavati lekari na specijalizaciji na našoj klinici. Detaljnije na ovom linku.
Spisak stručnih radova zaposlenih na Klinici za neurologiju u periodu od 1981. godine do današnjih dana. Spisak možete pogledati ovde.